Poboljšanje ambijenta za izbore je prioritetna tema u našem radu, čak i onda kada političke elite nemaju interesa da se time bave. 2021. godina nam je prošla u znaku pružanja podrške dijalogu o izborima i pokušajima da pokrenemo rad skupštinskog odbora zaduženog za izbornu reformu.

Već na početku godine organizovali smo konferenciju o izbornom integritetu, na kojoj smo sa državnim zvaničnicima/cama, političarima/kama, predstavnicima/cama civilnog društva i međunarodne zajednice razgovarali o zakonodavnom i institucionalnom okviru za izbore, problemima sa biračkim spiskom i finansiranjem partija i kampanja, i ulozi medija u izbornim procesima.

U martu smo u atmosferi ekstremne političke polarizacije i radikalizacije izbornog procesa u Nikšiću, kojeg su obilježili i nezepamćeni uticaji sa strane, sproveli kampanju „Glasaj slobodno“ i podsjetili građane i građanke Nikšića na njihovo pravo da glasaju po svom ubjeđenju te da niko nema pravo da nedozvoljenim sredstvima utiče na njihov izbor.

U junu je predstavnik CDT-a postao član Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu pa smo učestvovali u radu tog tijela i njegovih radnih grupa. Zbog političkih trvenja i bojkota, odbor je od početka rada imao samo 6 sjednica i nije ostvario svoje zadatke.

I u prethodnoj godini CDT je pratio napredak Crne Gore u ispunjavanju političkih kriterijuma u pregovorima sa EU. Glavni zaključak naše analize, da nema napretka u ključnim oblastima,  rezultat je analize šest oblasti: parlament, izbori, mediji, reforma javne uprave, pravosuđe, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Naši glavni nalazi pokazuju da Crna Gora nije sprovela potrebnu reformu izbornog zakonodavstva i institucija koja bi konačno dovela do kredibilnih izbora priznatih od svih i legitimiteta čitavog demokratskog sistema. U posljednjoj godini je eskalirao ignorisani problem sa pravosuđem, pa tako sad imamo nepopunjene ili v.d. najviše funkcije u tužilačkom i pravosudnom sistemu, što već ozbiljno prijeti da ugrozi i zaštitu prava građana u pravnu sigurnost. Skupština Crne Gore, koja bi trebala da bude ključni forum za rješavanje ovih pitanja koja zahtijevaju kvalifikovanu većinu, nema snage da pokrene dijalog o ovim pitanjima i zauzima marginalnu poziciju prepuštajući sve političkim partijama. U ovakvim okolnostima, i konkretni rezultati u borbi protiv korupcije su van domašaja institucija. Dok sve ovo stagnira, gledamo kako se javna uprava puni novim ešalonom partijskih kadrova „po dubini“. Bez hitne i snažne podrške novinarstvu u javnom interesu, o ovome će nas u budućnosti izvještavati mediji koji su pod direktnim uticajem političkih i finansijskih centara u zemlji i regionu.

Na inicijativu CDT-a, u decembru je u Skupštini Crne Gore organizovana prva zajednička sjednica skupštinskog Odbora za borbu protiv korupcije i Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu na temu ispunjavanje političkih kriterijuma EU u oblasti pravosuđa i borbe protiv korupcije.

I u prošloj godini smo zajedno s partnerima iz mreže ActionSEE sproveli istraživanje  Regionalni indeks otvorenosti.

Naše analize otvorenosti izvršne vlasti i parlamenata u regionu i Crnoj Gori zajedno sa preporukama za unapređenje uputili smo nadležnim organima u svim državama, i o njima razgovarali na konferenciji na kojoj smo okupili predstavnike javnih vlasti i NVO iz cijelog regiona. 

Rezultati našeg istraživanja su pokazali da je Skupština Crne Gore prošle godine bila na prvom mjestu po otvorenosti zakonodavne vlasti od zemalja s područja bivše Jugoslavije. Skupština Crne Gore ispunila je 77,89 odsto postavljenih kriterijuma otvorenosti, Državni zbor Slovenije 72,31 odsto, Skupština Sjeverne Makedonije 68,15 odsto, Hrvatski sabor 61,15 odsto, Narodna Skupština Srbije 57,72 odsto, a Parlamentarna Skupština BiH 53,64 odsto (Dom naroda 52,43 odsto, Predstavnički dom 54,84 odsto).

Vlada Crne Gore nije unaprijedila otvorenost i transparentnost. Ključni parametri nijesu popravljeni u odnosu na prethodni period, a da je u nekim oblastima ostvareno i nazadovanje. Ukupno gledano Vlada Crne Gore ispunjava 59.46% kriterijuma otvorenosti, te zauzima treće mjesto po otvorenosti vlada u regionu Zapadnog Balkana.

I u 2021. godini smo bili članovi nacionalnog Savjeta za reformu javne uprave. Aktivno smo učestvovali u izradi nove strategije reforme javne uprave, a pored mjera optimizacije, zalagali smo se i za pojačanu kontrolu i smanjenje zloupotrebe instituta ugovora o radu; unapređenje javnih usluga, kroz digitalne usluge i uspostavljanje interoperabilnosti javnih registara; kao i otvorenost kroz precizne preporuke i mapu puta za institucije o proaktivnom objavljivanju informacija.

 Integritetu javne uprave posvetili smo i jednu konferenciju, na kojoj smo sa zvaničnicima, civilnim društvom i politiarima razgovarali o politici integriteta, i problemima korupcije i politizacije javnog sektora. Naše istraživanje je pokazalo da je politika integriteta u Crnoj Gori promašena investicija. Potrošeni su značajni resursi a nivo korupcije, po mišljenjima relevantnih aktera, se ne smanjuje, naprotiv.

 Podržavali smo sve dobre inicijative, i odlučno se suprotstavljali svim lošim predlozima, zaobilaženjima pravila i procedura. Naš predstavnik je podnio ostavku u Savjetu statističkog sistema zbog pokušaja da se Zakon o popisu usvoji bez konsultacija i suprotno demokratskim standardima i procedurama.

U okviru SELDI regionalne mreže za borbu protiv korupcije bavili smo se procjenom regulatornih i institucionalnih faktora koji omogućavaju korupciju u regionu Zapadnog Balkana.

 U okviru ovih aktivnosti prošle godine smo sproveli istraživanje javnog mnjenja o korupciji koje je pokazalo da svaki deseti građanin kaže da je javnom službeniku morao da da novac, a skoro svaki peti poklon, kako bi on obavio svoj posao. 18.4% ispitanika moralo da da poklon, 15.1% da učini uslugu a 11.5% da da novac službeniku u svim ili u većini slučajeva kada su kontaktirali službenike u javnom sektoru u protekloj godini.

 I u prethodnoj godini smo kroz izradu Indeksa održivosti civilnog društva (OCD), analizirali uslove u kojima rade NVO u našoj zemlji. Prema posljednjem izvještaju, pandemija koronavirusa negativno je uticala na organizacije cvilnog društva, a njihova finansijska održivost ostaje najveći problem

U okviru SELDI regionalne mreže za borbu protiv korupcije bavili smo se procjenom regulatornih i institucionalnih faktora koji omogućavaju korupciju u regionu Zapadnog Balkana.

 U okviru ovih aktivnosti prošle godine smo sproveli istraživanje javnog mnjenja o korupciji koje je pokazalo da svaki deseti građanin kaže da je javnom službeniku morao da da novac, a skoro svaki peti poklon, kako bi on obavio svoj posao. 18.4% ispitanika moralo da da poklon, 15.1% da učini uslugu a 11.5% da da novac službeniku u svim ili u većini slučajeva kada su kontaktirali službenike u javnom sektoru u protekloj godini.

 I u prethodnoj godini smo kroz izradu Indeksa održivosti civilnog društva (OCD), analizirali uslove u kojima rade NVO u našoj zemlji. Prema posljednjem izvještaju, pandemija koronavirusa negativno je uticala na organizacije cvilnog društva, a njihova finansijska održivost ostaje najveći problem