Ovo je izvještaj Centra za demokratsku tranziciju (CDT) za 2018. godinu.
Ovu intenzivnu godinu pokušali smo da predstavimo kroz ključne domete našeg rada, najznačajnije aktivnosti i najuspješnije akcije.
U specifičnom političkom i društvenom ambijentu, bavili smo se svim važnim temama za unapređenje demokratije u Crnoj Gori.
Međutim, ovo je bila izborna godina, pa su najvidljivije bile naše aktivnosti građanskog posmatranja izbora.
U 2018. nastavili smo da razvijamo naš istraživački centar koji je, po prvi put, mjerio kako države Zapadnog Balkana ispunjavaju političke kriterijume za pristupanje EU.
Objavili smo desetine istraživanja i preporuka za donosioce odluka iz oblasti izbora, dobrog upravljanja institucija, unapređenja pravosuđa, pitanja bezbjednosti i nasilnog ekstremizma.
Istraživali smo medijski, ali i društveni ambijent u kojem rade organizacije civilnog društva.
Naši nalazi i preporuke su predstavljeni na brojni javnim događajima u Crnoj Gori, regionu, EU i SAD-u, na kojima su učestvovali donosioci odluka, predstavnici međunarodne zajednice, eksperti i mediji.
Zaključci CDT-a iz godine u godinu postaju dio zvaničnih dokumenata domaćih i međunarodnih institucija i organizacija.
Naša transparentnost već treću godinu ocijenjena je sa pet zvijezdica, što znači da smo među najtransparentnijim istraživačkim centrima na svijetu.
Kroz prezentaciju programskih oblasti se možete detaljnije upoznati sa onim što smo uradili u 2018. godini.
PROGRAMSKA OBLAST
IZBORI
Primarni fokus CDT-a u ovoj oblasti bio je na građanskom posmatranju predsjedničkih i lokalnih izbora u Podgorici, Kolašinu i Pljevljima.
Za nadgledanje sprovođenja izborne procedure angažovali smo preko 350 posmatrača.
Izborna kampanja za predsjedničke izbore protekla je u znaku masovne zloupotrebe potpisa građana za podršku pojedinim predsjedničkim kandidatima.
Više od 780 zloupotreba ličnih podataka, posredstvom CDT-a, prijavljeno je državnim tužilaštvima.
Ovaj izborni ciklus još jednom je pokazao manjkavosti u radu institucija koje sprovede izborne zakone, kao i neophodnost unapređenja izbornog procesa.
Zato smo u drugoj polovini 2018. skretali pažnju javnosti da se izborni proces mora unaprijediti kroz reformu izbornog zakonodavstva.
Naše konkretne predloge predstavili smo i kroz članstvo u skupštinskom Odboru za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva.
Izborni ciklus 2018. pokazao je da je Državna izborna komisija (DIK) pravila korake naprijed, ali su koraci nazad bili znatno veći.
Rad ove institucije iz godine u godinu bilježi nedostatak transparentnosti, upitna nezavisnost, jasna politizovanosti i neizgrađenim kapacitetima.
Dali smo “mapu puta” za promjenu dosadašnjeg stanja kroz predlog praktične politike “Državna izborna komisija – neuspjeli eksperiment”
Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) ni u 2018. godini nije pokazala da je spremna da obavlja stvarne, a ne samo formalne kontrole procesa finansiranja subjekata i upotrebe državnih resursa.
Kvalitet njenog rada i dalje predstavlja jednu od najkritičnijih tačaka izbornog procesa.
Naše preporuke za unapređenje rada ASK su u dokumentu “Kako do izbornog legitimiteta”
U želji da damo doprinos ubrzanju i intenziviranju izborne reforme prvi put smo, uz podršku Balkanskog fonda za demokratiju (BTD) i Ambasade Norveške, pripremili ocjenu ispunjenja političkih kriterijuma za članstvo Crne Gore u EU, u oblasti fer i slobodnih izbora.
Zaključili smo da je ocjena trenutnog stanja u ovoj oblasti, na skali od 1 do 5 – 2.64. To smo prikazali i u dokumentu “Legitimitet Ii integritet izbora – neophodan korak na evropskim vrijednostima”.
PROGRAMSKA OBLAST – IZBORI
PROJEKTI
Projektom “Jačanje institucionalnog, političkog I izbornog integriteta u Crnoj Gori” analizirali smo kako se primjenjuju određene odredbe izbornih zakona, te kako radi Agencija za sprečavanje korupcije.
Projekat je realizovan u saradnji sa Ambasadom Kraljevine Holandije.
Projektima “Monitoring predsjedničkih izbora” i “Monitoring lokalnih izbora” radili smo građansko posmatranje predsjedničkih izbora i lokalnih izbora u Podgorici, Pljevljima i Kolašinu, te praćenje svih važnih segmenata izbornog procesa koji su povezani sa ovim izbornim ciklusima. Ovi projekti realizovani su u saradnji sa Fondom braće Rokfeler i Ambasadom SAD u Podgorici.
PROGRAMSKA OBLAST
DOBRO UPRAVLJANJE
Redovno mjerenje otvorenosti institucija nastavilo se i u 2018. godini.
Kroz Regionalni indeks otvorenosti utvrđivali smo nivo otvorenosti izvršne, zakonodavne, sudske vlasti, kao i lokalnih samouprava, te sa partnerima iz mreže ACTION SEE poredili ove pojave u šest zemalja Zapadnog Balkana. Preporuke za unapređenje izvršnih vlasti predstavili smo u dokumentu.
Analizirali smo i otvorenost parlamenata. Skupština Crne Gore je i dalje najotvorenija u regionu.
Ona objavljuje većinu važnih podataka i dokumenata. Međutim, u odnosu na prethodni period ostvarena je stagnacija u primjeni dodatnih instrumenata i politika otvorenosti u radu.
Rezultat istraživanja i preporuke za unapređenje predstavili smo u predlogu praktične politike
Ni sudovi i tužilaštva nijesu dovoljno radili na razvoju politike otvorenosti u odnosu na prethodna mjerenja.
Oni su kroz naše mjerenje ostvarili najbolji rezultatu u regionu, što svjedoči o niskom nivou otvorenosti sudova i tužilaštava u okruženju.
Preporuke za unapređenje predstavili smo u predlogu praktične politike
Pravosuđe je jedna od ključnih oblasti za napredak u pregovorima sa EU, pa smo u 2018., uz podršku BTD-a i Ambasade Norveške, pratili kako se ispunjavaju zadati kriterijumi u ovoj oblasti.
Utvrdili smo da je ocjena trenutnog stanja u pravosuđu u Crnoj Gori, na skali od 1 do 5, 2.91.
Detaljne nalaze sa ocjenama i preporukama predstavili smo u analizi “Pravosuđe”
Posebnu pažnju u oblasti pravosuđa posvetili smo izuzetno važnoj oblasti imenovanja i unapređenja sudija i tužilaca.
U saradnji sa partnerima iz Srbije i Bosne i Hercegovine radili smo procjenu obuka i edukacije sudija i tužilaca u zemljama ovog regiona, kao i ocjenu uloge obrazovanja u okviru osnovnih kriterijuma za imenovanje i promociju sudija i tužilaca.
Ni lokalne samouprave se ne mogu pohvaliti većim stepenom otvorenosti u odnosu na prethodnu godinu. Otvorenost lokalnim samouprava smo detaljnije prikazali i u predlog praktične politike
U 2018. smo se bavili i koordinacijom politika u lokalnim samoupravama.
Uradili smo predlog praktične politike planiranje, mjere i izvještavanje kao poluge uspješnosti lokalnih politika
Rezultate istraživanja o otvorenosti institucija i u 2018. godini sublimirali smo u Mape puta
Ovo su “putokazi” institucijama koje bi korake trebalo da preduzmu kako bi unaprijedili otvorenost.
Naše preporuke smo u kontinuitetu predstavljali na javnim događajima i u direktnom kontaktu sa donosiocima odluka.
Znatnu pažnju u 2018. godini posvetili smo borbi protiv kriminala i korupcije.
U saradnji sa partnerima iz regionalne mreže SELDI, ponovo smo pokrenuli istraživanje o percepciji korupcije u zemljama Zapadnog Balkana.
Takođe, napredak Crne Gore u ovoj važnoj oblasti za pristupanja EU procjenjivali smo kroz niz pokazatelja, što smo predstavili u dokumentu “Nezavisne institucije preduslov za borbu protiv korupcije i kriminala”
DOBRO UPRAVLJANJE
PROJEKTI
Projektom Upotreba novih tehnologija za promociju transparentnosti vlade smo utvrđivali nivo transparentnosti institucija u Crnoj Gori, uz finansijsku podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju (NED).
Projektom Odgovornost, tehnologije i otvorenost institucija u Jugoistočnoj Evropi – ACTION SEE u saradnji sa partnerima iz regionalne mreže ACTION SEE, a uz finansijsku podršku EU, utvrđivali smo nivo transparentnosti svih grana vlasti u Crnoj Gori i zemljama regiona.
Projektom Civilno društvo za dobro upravljanje i borbu protiv korupcije u Jugoistočnoj Evropi: Izgradnja kapaciteta za monitoring, zagovaranje i podizanje svijesti u saradnji sa partnerima iz mreže SELDI istražujemo borbu protiv korupcije na nacionalnom i regionalnom nivou, uz podršku EU i Ministarstva javne uprave.
Projektom Izbor i napredovanje sudija i tužilaca: uslovi znanja, obuke i obrazovanja zajedno sa partnerima Centrom za pravosudna istraživanja- Srbija i Zašto ne – Bosna i Hercegovina sprovodili smo akcije koje će povezati kriterijume imenovanja i unapređenja sudija i tužilaca u zemljama regiona, pravne obuke i znanje o pravu i specifična pravna pitanja vezana za sudski i tužilački rad.
Projekat je finansirao Evropski fond za Balkan.
PROGRAMSKA OBLAST
INTEGRACIJE
Dosadašnji rad u oblasti EU integracija koji smo fokusirali na mjerenje ispunjenosti političkih kriterijuma za učlanjenje Crne Gore u EU, proširili smo na još tri zemlje regiona.
U saradnji sa partnerima iz mreže Action SEE, a uz podršku BTD-a i Ambasade Norveške, kreirali smo metodologiju za mjerenje ispunjenosti političkih kriterijuma za učlanjenje Srbije, Sjeverne Makedonije, BiH i CG na putu ka EU kroz ključne oblasti.
Nakon učlanjenja Crne Gore u NATO 2017. godine, aktivnosti našeg Info centar o evroatlantskim integracijama bile su usredsređene na podsticanje javnog dijaloga sa značajnim političkim i društvenim akterima o bezbjednosnim i političkim izazovima sa kojima se suočavaju Crna Gora i druge zemlje Zapadnog Balkana.
Istraživali smo ruski ekonomski uticaj u regionu Zapadnog Balkana, a nalazi našeg istraživanja predstavili smo donosiocima odluka u Briselu i Vašingtonu.
Na Građanskim satovima u NATO Info centru gostovali su lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, predsjednik Crnogorske Vladimir Pavićević, politički i građanski aktivista Rade Bojović i nacionalni koordinator za suzbijanje nasilnog ekstremizma i radikalizma koji vodi ka terorizmu Republike Kosovu Ljuljzim Fuštica.
Kroz rad NATO Info centra nastavili smo intenzivnije da se bavimo problemom nasilnog ekstremizma.
Članstvom u međuresorskom Operativnom time za implementaciju Akcionog plana za sprovođenje Strategije suzbijanja nasilnog ekstremizma dali smo doprinos izradi nove nacionalne Strategije suzbijanja nasilnog ekstremizma sa pratećim Akcionim planom.
Da bi podstakli sveobuhvatnu društvenu akciju, javni dijalog i bolje razumijevanje različitih oblika nasilnog ekstremizma, sa MUP-om, u saradnji sa Misijom OEBS-a pripremili smo Nacionalnu platformu za suzbijanje nasilnog ekstremizma.
Pod sloganom “Zajedno protiv nasilnog ekstremizma” smo okupili predstavnike nadležnih institucija, lokalnih samouprava, medija, političkih partija, nevladinih udruženja, vjerskih zajednica, akademske zajednice…
PROGRAMSKA OBLAST- INTEGRACIJE
PROJEKTI
Projekat “Zapadni Balkan u procesu pristupanja EU: ispunjavanje političkih kriterijuma” omogućio nam je da pratimo kako zemlje Zapadnog Balkana ispunjavaju političke kriterijume na putu ka EU. Projekat je podržala Ambasada Norveške i Balkanski fond za demokratiju.
Aktivnosti NATO info centra finansiralo je NATO odjeljenje za javnu diplomatiju kroz projekat “Info centar o evroatlantskim integracijama”.
Kroz projekat “Promovisanje otpornih ekonomija na Zapadnom Balkanu kroz unapređenje upravljanja” istraživali smo ruski ekonomski uticaj u regionu Zapadnog Balkana.
Istraživanje smo sproveli u saradnji sa Centrom za studije demokratije iz Sofije, a uz podršku Centra za međunarodno privatno preduzetništvo (CIPE) iz Vašingtona.
PROGRAMSKA OBLAST
CIVILNO DRUŠTVO
Fokus naših aktivnosti u 2018. godini u ovoj oblasti bio je nastavak velike kampanje za promociju evropskih vrijednosti koje su nastale u posljednjih 100 godina.
Kroz dokumentarni film “Borba Mare Bogdanove”, a inspirisani knjigom “Orlov krš” Nebojše Bata Tomaševića, prikazali smo privatnu istoriju partizanske ilegalke Mare Laković, koja je ujedno i proživljena istorija ljudi sa jugoslovenskih prostora.
Dokumentarni film “Borba Mare Bogdanove” prikazan je na Radio-televiziji Crne Gore, a promovisan u brojnim domaćim i regionalnim medijima.
Uz cilju promocije antifašističkih vrijednosti, organizovali smo i tematsku izložbu u Crnoj Gori.
U 2018. godini sa partnerima iz Sarajeva Udrugom građana Zašto ne, pokrenuli smo online platformu Raskrinkavanje.me za borbu protiv širenja dezinformacija u Crnoj Gori i regionu.
U prvoj fazi rada fokusirali smo se na monitoring medijskog sadržaja u oblasti spoljne politike, odbrane i bezbjednosti.
Analizom medijskog sadržaja bavili smo se i kroz regionalnu inicijativu Nacionalnog demokratskog instituta iz Beograda koja je dominantno procjenjivala orijentaciju objava u medijima u Crnoj Gori.
Zaključke analize, koji su pokazali da su tradicionalni mediji u Crnoj Gori većim dijelom prozapadno orjentisani kada je u pitanju izvještavanje o spoljno-političkim temama, predstavili smo donosiocima odluka i zainteresovanoj javnosti u Vašingtonu i u Briselu.
Nastavili smo aktivnosti za unapređenje statusa i uslova rada NVO u Crnoj Gori. Kao i prethodnih godina kroz Index održivosti organizacija civilnog društva (OCD), analizirali smo uslove u kojima rade NVO u našoj zemlji.
Ukupna održivost OCD se nije znatno promijenila u odnosu na ranija mjerenja, iako su zabilježena poboljšanja u aspektima finansijske održivosti, infrastrukture i javnog imidža sektora.
PROGRAMSKA OBLAST
PROJEKTI
Nastavili smo sa realizacijom projekta “Evropski horizonti 1917. – značaj i naučene lekcije” koji je finansijski podržala Evropska komisija – Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizuelne djelatnosti i kulture.
Projekat Index održivosti organizacija civilnog društva omogućio nam je da u kontinuitetu sve aspekte značajne za rad NVO-a u Crnoj Gori. Projekat je podržao USAID.
Projekat “Analiza medijskog sadržaja u zemljama Zapadnog Balkana” omogućio nam je analiziranje sadržaja koji objavljuju najuticajniji crnogorski mediji kada je u pitanju spoljna politika Crne Gore. Projekat je podržao USAID posredstvom Nacionalnog demokratskog instituta u Beogradu.
Hvala svima koji su kroz saradnju sa CDT-om doprinijeli da naš rad bude kvalitetniji.
Nadamo se da ćemo zajedničkim radom i ubuduće doprinositi demokratskim promjenama u Crnoj Gori.
CDT tim